Hrvatska

English |

Stanovništvo: 4.764.000

Površina u kvadratnim kilometrima: 56.538

Hrvatska je Ottawsku konvenciju potpisala 4. prosinca 1997., ratificirala je 20. svibnja 1998. i postala država stranka 1. ožujka 1999. godine.

Problem mina u Hrvatskoj rezultat je sukoba koji je nastao raspadom bivše Jugoslavije po?etkom 1990-ih godina. Tijekom ?etverogodišnjeg sukoba u Hrvatskoj mine su postavljale sve strane, uglavnom radi zaštite obrambenih položaja na crtama sukoba koje su se ?esto mijenjale, te na podru?jima od strateške važnosti, poput željezni?kih pruga, trafostanica i plinovoda. Minska polja i minski sumnjiva podru?ja, te neeksplodirana ubojna sredstva (NUS), nalaze se u 12 od 21 županije u Hrvatskoj. Od toga su ?etiri županije u Slavoniji, poljoprivrednom kraju, gdje tako?er ima ležišta nafte i prirodnog plina.

U travnju 2005. Hrvatska je izvijestila da se pod miniranom i minski sumnjivom površinom nalaze 1.174 kvadratna kilometra na podru?ju 121 grada i op?ina u 12 županija.
Otprilike 1,1 milijun stanovnika živi u miniranim i minski sumnjivim podru?jima. Na temelju minskih zapisnika i procjena, na tim se podru?jima nalaze 157.244 protupješa?ke mine i 89.043 protutenkovske mine, kao i zna?ajne koli?ine NUS-a. Još se pronalaze napuštena neeksplodirana sredstva, ali ne u ve?oj koli?ini.
Minirane površine uglavnom obuhva?aju šume (oko 54 posto), zatim poljoprivredno zemljište (17 posto), makiju (11 posto), livade i pašnjake (9 posto), infrastrukturu i ku?e (2 posto), a ostatak je opisan kao “ostala” podru?ja.
U nacrtu Programa protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj, traži se razminiranje 346 kvadratnih kilometara poznatih miniranih podru?ja do roka zadanog u Ottawskoj konvenciji, a to je 1. ožujka 2009.
U 2004. godini razminirano je više od 10,6 kvadratnih kilometara zemljišta, a još su 23 kvadratna kilometra reducirana izvidima. Kao rezultat toga u 2004. godini dvije od ukupno 14 miniranih županija o?iš?ene su od mina.
Prona?eno je i uništeno ukupno 4.453 protupješa?ke mine, 5.257 protutenkovskih mina i 40.850 NUS-a.
U 2004. godini na protuminsko djelovanje u Hrvatskoj ukupno je utrošeno 52,1 milijuna USD. Me?unarodni su donatori izvijestili o financiranju protuminskog djelovanja u Hrvatskoj u 2004. godini u ukupnom iznosu od 9.824.386 USD. To je pove?anje od otprilike 6,2 milijuna u odnosu na 3,6 milijuna USD doniranih 2003. godine.
Došlo je do zna?ajnog pove?anja broja žrtava mina koje su uglavnom stradale od protupješa?kih mina. u 2004. godini Hrvatski centar za razminiranje (HCR) zabilježio je 16 novih žrtava mina koje su stradale u 13 nesre?a, a od toga je ?etrnaestero osoba smrtno stradalo.
U 2004. godini edukacijom o opasnosti od mina obuhva?eno je 36.200 ljudi, a 100.000 ljudi bilo je izloženo porukama o opasnosti od mina.
Hrvatska je redovito izjavljivala da nikad nije proizvodila protupješa?ke mine. Nije bilo izvještaja o uvozu protupješa?kih mina u Hrvatsku ili izvozu iz Hrvatske, premda je jedna hrvatska tvrtka nudila na prodaju mine TMRP-6 koje se aktiviraju pomo?u poluge.
Hrvatska je dovršila uništavanje 199.003 uskladištenih protupješa?kih mina 23. listopada 2002., prije roka odre?enog Konvencijom, 1. ožujka 2003. Uništavanje je provedeno bez me?unarodne financijske potpore.
Hrvatska je izvijestila da je krajem 2004. godine zadržala 6.400 protupješa?kih mina u svrhu obuke i razvoja.

Linkove na podatke o drugim zemljama na Balkanu ili u ostalim regijama, potražite na adresi:

http://www.icbl.org/problem/country